Otkriće dalekih zemalja, a time i novih pomorskih puteva, te razvoj plovidbene tehnike od brodova na jedra do onih na mehanički pogon, zahtjevalo je od pomoraca temeljito znanje iz navigacije i brodskih strojeva. Ono se, međutim moglo dobiti u samo dobro organiziranim školama. Sve spomenuto navelo je austrougarske vlasti da otvore pomorske škole u Bakru, Zadru, Splitu i Dubrovniku.
Na početku rada pomorske škole u Dubrovniku nisu se mogli naći nastavnici za stručne predmete. To je bio i jedini razlog sto je škola počela raditi tek 15. ožujka 1852., pod imenom "Nautička škola", a nastava je trajala dvije godine. Tako je bilo sljedećih dvadesetak godina, a radila je u sklopu realke. Mali broj učenika uzrokovao je teskoće u radu, pa je škola zatvorena školske godine 1860/1861.
Kada je ponovno otvorena 17. studenog 1862., radila je u Dominikanskom samostanu. Tad se zvala "Mala nautička škola". Radni su uvjeti nešto bolji od 1. svibnja 1871., kad je uveden novi nastavni plan i program. Te iste, 1871. godine škola je preseljena u zgradu Gimnazije na Ploče. Promjene su se nizale, pa se tako s dvogodišnjeg preslo na trogodišnje školovanje, a prvi je put upravo tada uvedena matura.
Konačno 1881. godine škola je uselila u svoju zgradu na "Brsaljama", gdje se nalazila pune 73 godine. Ubrzo je postigla velik ugled u pomorskim krugovima. Nova reorganzizacija uslijedila je 1896. godine; uvedena su dva pripravna, a zatim jos tri strukovna razreda, pa je školovanje trajalo pet godina. Tada je hrvatski jezik uveden kao obvezatan nastavni predmet. Ovaj način školovanja trajao je 26 godina, a omogučavao je osim stručnog znanja stjecanje i opće naobrazbe koja je dolaskom novijih vremena bila prijeko potrebna pomorskim časnicima.
Novi naziv "Pomorska akademija" škola dobija 1922. godine, a školovanje se skračuje na četiri godine. Uvodjenjem trgovačkih programa u nastavni plan 1932. godine, mijenja se naziv u "Pomorsko-trgovačka akademija". Sve do 1947. godine nije bilo većih izmjena, pa čak i za vrijeme II. svjetskog rata. Budući da je 1947. godine uveden ekonomski odjel, škola opet mijenja naziv u "Pomorski tehnikum". Taj je odjel upisivao samo slijedeče četiri godine prvi razred, a obrazovao je stručnjake za širu pomorsku privredu.
Godine 1951. školi je priključen treći razred ribarskog odjela iz Zadra. Tada je nabavljen ribarski brod tipa kočarice gradjen u Malom Lošinju 1947. godine i pod novim imenom "Nautika" od 1952. godine plovio je južnim Jadranom. Učenici su na njemu obavljali praksu, a služio je i u privredne svrhe sve do 1976. godine kad je prodan zbog nedostatka sredstava za njegovo održavanje.
Od 1953. do 1958. godine škola ima naziv "Srednja pomorska škola". Za stotu obljetnicu Upravni odbor zaklade Račić dao je zajedno s Ministarstvom pomorstva i Narodnim odborom grada izgraditi novu školsku zgradu na Račićevu zemljištu u Lapadu. Radovi su počeli 4. veljače 1952. godine, a useljenje je završeno 16. listopada 1954. godine. Tako je bilo omogučeno da se proširi djelatnost, pa rad počinje brodostrojarski odjel 1956. godine, i postoji sve do danas. Elektrotehnički odjel jake struje radio je u vremenu od 1961. do 1976. godine.
U Domovinskom ratu 1991. - 1992. mnogo je učenika i djelatnika skole sudjelovalo izravno ili neizravno u borbama oko Grada. Vise od 25 nekadašnjih učenika poginulo je i dalo svoj obol našoj slobodi. Djelatnici i učenici ih se u svakoj prilici prisječaju. Njihova žrtva nije bila uzaludna. Pomorsko-tehnička škola, grad Dubrovnik i Republika Hrvatska doživljavaju svoj postupni procvat.
Stara gradska luka - Porat u plamenu
Dan 6. prosinca, Dan pomoraca, Sv. Nikola, proglašen je danom Škole i tada se nastava ne održava, a vec jedan prije na različite načine, sportskim, kulturnim, glazbenim zbivanjima, obilježava u školi ovaj blagdan.
Prema odobrenjima Ministarstva prosvjete i sporta Republike Hrvatske, škola u svom sastavu ima danas:
Pomorsko nautički odjel ( od 1852. godine )
* Brodostrojarski odjel ( od 1956. godine )
* Elektrotehnički odjel ( od 1961. godine )
* Strojarski odjel ( od 1993. godine )
* Tehničar za elektroniku ( od 2000. godine)
* Računalni tehničar za strojarstvo ( od 2001. godine)
U svim odjelima redovito se školuju učenici na IV. stupnju zanimanja:
* pomorski nautičar
* tehničar za brodostrojarstvo
* strojarski tehničar
* elektrotehničar
* elektroničar
* računalni tehničar za strojarstvo
Osim redovitog školovanja, Škola ima u svom sastavu i obrazovanje odraslih u spomenutim zvanjima, a održavaju se i tečajevi za zvanja u pomorstvu:
* poručnik trgovačke mornarice
* poručnik stroja
Pomorsko-tehnička škola ima 12 učionica, prostorije uprave, računovodstvo, zbornicu, sobu za primanje i razgovor s roditeljima, najsuvremenije opremljenu računalnu učionicu za opće i strukovne sadržaje ( ARPA - simulatori prema STWC-konvenciji i simulatori pomoćnih brodskih strojeva ) i nautičku učionicu opremljenu sredstvima i uređjajima prema istoj konvenciji, fizikalni kabinet, kabinet za strojarstvo i elektrokabinet, te radionice za vježbe i praktikum strojarstva, mornarskih vještina i elektroničkih vježba. Škola ima svoju knjižnicu, amfiteatar i sobu za nastavničke djelatnosti i odmor, ima i vlastitu sportsku dvoranu i vanjsko igralište sa rasvjetom. Škola je samostalni korisnik Interneta, a uskoro će steći pravo na ISO 9002 certifikat, koji će znatno utjecati na poboljšanje ugleda škole, a za polaznike značiti brojne olakšice i povlastice.
U neposrednoj blizini (gotovo građevinski povezan) sagrađen je Pomorski fakultet Dubrovnik, danas Sveučiliste u Dubrovniku, gdje većina naših učenika nakon četverogodišnjeg školovanja odlazi stjecati nova i dodatna znanja VI. i VII. stupnja. Veleučiliste jos nije građevinski u cjelovitosti završio, unatoč tome ima sve uvjete koje zadovoljavaju visoke standarde školovanja i, te uz zavidnostručan nastavni kadar, obrazuje vrsne stručnjake za pomorska i ostala zanimanja.
Netko je jednom rekao:" Svi putovi vode u Rim...". Za dubrovačke pomorce moze se reci:"Svi putovi vode u Atlansku plovidbu Dubrovnik". Ovaj u Europi i svijetu cijenjeni brodar, vrlo značajan privredni čimbenik na razini regije, ali i Republike Hrvatske, upošljava gotovo sve mladiće koji u Dubrovniku završe svoje školovanje. Moramo istaknuti i to da je ostvarena vrlo dobra suradnja izmedu ovoga cijenjenoga brodara i naše škole, a želja nam je da ona bude jos kvalitetnija i djelotvornija u nadolazećim vremenima.
« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |